Radical element

Ona je srž globalnog trenutka, energent na kojemu je baziran razvoj od kraja 19. stoljeća. Ironija je u tome što su količine nafte pod Zemljom ograničene, pa će se civilizacija kad-tad suočiti s problemom nestašice. Ekonomski rast općenito uzrokuje veću potrošnju energija, pa tako u tom ‘energy mixu’ i porast potražnje za naftom, posebno u industrijskom i transportnom sektoru. Trend cijena energije u stalnom je porastu, barel nafte je prije 33 godine koštao 3$, a nedavno je na trenutak dosegla više od 70$. Nafte ima sve manje, a cijena joj postaje sve veća.

Industrijski razvoj i robno-novčana razmjena u 20. stoljeću rezultirala je sveobuhvatnom globalizacijom. Planet je postao komunikacijsko ‘globalno selo’ u kojemu je cilj uvijek opravdavo sredstvo. Da parafraziram ‘kapitalizmu je samo nebo kraj’. Što god radili u sistemu stvaranja dodatnih vrijednosti i ekstra profita, vozite se na gorivo koje se preradom u rafinerijama dobiva od nafte. Prosječna dnevna potrošnja ove se godine predviđa u visini od 84 milijuna barela. Naftu svi trebaju i svi o njoj ovise – netko više, netko manje, neki su štedljiviji… U zaključku svi trebamo gorivo i spremni smo ga platiti.

U globalnom kaosu u kojemu se traži ‘kap više’ odjednom se (pro)nalazi i mala zemlja za veliki odmor. Zvuči nevjerojatno, jer smo samo do prije nekoliko godina ratovali, no smirivanjem ratnog stanja kojemu je povod bio ‘narod’, iz tame komunizma i radničkog samoupravljanja postali smo zemlja koja otvara vrata slobodnom protoku roba, kapitala, usluga i – nafte. Nažalost, sve ima cijenu. U vremenu u kojemu se odvijaju globalni događaji koji će u budućnosti biti obilježeni kao kraj ‘doba nafte’ Hrvatska na bubanj stavlja vodu i tlo, ono najvažnije što bi joj u vremenu ‘nakon nafte’ moglo donositi visoke prihode, više i od moguće zarade na transportu nafte.

Može li se u svjetskoj raspodjeli neiscrpljenog naftnog bogatstva pronaći i Hrvatska?
Mala zemlja za veliki odmor postaje mala zemlja za veliki biznis? Bez odmora.