Prošle sezone krenuo sam s malčiranjem vrta kojega obrađujem uz kuću. Malč je pokrov gredice od biorazgradivog materijala – može biti prosušena trava, do kraja nerazgrađeni kompost, otpaci od drveta iz drvarnice, kameni obluci ili neki drugi slično praktičan, ali prirodan materijal. U mom biovrtu koristim isključivo slamu za malč. Pročitao sam negdje da se slama izbjegava jer izgleda neuredno, no meni izgleda kreativno i neuredno, zaključujem kako mi je taj ‘kreativni nered’ drag, kao i istoimeni album Dine Dvornika iz 1990. godine. (Imam kazetu ;)
Druga sezona
Eksperiment je započeo u ljeto 2009. godine, kada sam probno stavio slamu na nekoliko gredica. Ovoga proljeća te gredice nisam štihao niti frezao, a najtvrdokorniji korov sam čupao s korijenom. Sitnog korova na dobro malčiranim gredicama nije bilo.
Prije sijanja četverozubim vilama izbušio sam i razdrmao zemlju (nisam prevrtao zemlju da ne bi došlo do miješanja slojeva!) te dodao na gredicu kompost (kojega pravim bio otpadom iz kuhinje, vrta i okućnice).
Na tako prošle godine priređene gredice, ali i one priređene ove sezone, sadio sam rajčicu, papriku, crveni luk i krumpir te sijao rotkvicu, špinat, peršin i mrkvu. Bijeli luk je ostao u zemlji od prošle sezone i odlično se drži. Salata presađena u veljači sada je najbolja :) , a krumpir posađen prije više od mjesec i pol cvijeta, kao i rajčica posađena prije 3 tjedna…
Zašto malčirati?
Ima više dobrih, ali i pokoja lošija strana malčiranja. U mom vrtu do sada nisam primijetio zavlačenje voluharica pod slamu, što je glavna zamjerka ovakvom pristupu vrtlarenja. Kao loša strana malčiranja navodi se i truljenje malča uz stapke biljki, no vrtlaru koji radi tehnikom malčiranja zadatak je odmicati malč od biljke, kako ne bi došlo do nepoželjnog dodirivanja malča i biljke te truljenja.
Koristi od malčiranja, redoslijed je nebitan:
-> štiti zemlju od isušivanja i stvaranja tvrde kore (manje zalijevanja – zemlja je ispod malča stalno vlažna).
-> suzbija rast korova (manje bole leđa i ostavlja drastično više vremena za druge aktivnosti :)
->malč otpušta hranjive sastojke u zemlju (gnoji zemlju)
-> plodovito povrće raste i zori na malču (slami), a ne ne zemlji (bolji uvjeti rasta, manje truljenja, nisu blatni)
-> ranije u sezoni malč zadržava toplinu zemlje (pogoduje biljkama, manja opasnost od smrzavanja)
-> nema štihanja, nakon nekoliko sezona na gredici nema korova, a zemlja je rahla i bogata hranjivim tvarima
Priprema gredice za malč
Još uvijek eksperimentiram kako je najbolje malčirati u mom vrtu, no držim se nekih naputaka koje sam pronašao u literaturi i na internetu. Gredicu koju priređujem za povrće prvo razrahlim (izbodem) eko vilama (to su one s 4 ravna čvrsta zuba), pospem kompostom te dobro (ali stvarno dobro) zalijem i ostavim do navečer. Preporuča se da gredica bude topla prije malčiranja. Pred večer, na gredice na koje sam sijao, lagano u tankom sloju razbacam slamu (kad biljke narastu dodam deblji sloj slame, dok tamo gdje sam sadio biljke stavim odmah sloj slame debljine od 5 do 10 centimetara. I to je sve :)
Evo ukratko koraka kako malčirati novu gredicu, na onoj već priređenoj samo počupati korov s korijenom ako ga ima i razdvojiti malč tamo gdje se sadi, odnosno slamu.
Kako malčirati?
-> izvaditi korov s gredice s korijenom ne prevrćući zemlju, dakle – ne štihati niti frezati!
-> izrahliti zemlju
-> tanko posuti kompost
-> dobro zaliti
-> sijati tj. saditi
-> na sijane gredice tanko rasprostrti malč, na one gdje je sađeno može se staviti slamu debljine 5 – 10 centimetara. O zemlji i korovu na kojoj se sadi ovisi koliki je sloj malča najoptimalniji. Kako je sve vezano uz malč logično, urbanom biovrtlaru :) neće biti problem procijeniti što je i kako najbolje.
Na kraju, mislim da će fotografije pojasniti o čemu se radi kada je riječ o malčiranju slamom.
Prilikom sijanja slama se razgrne te se tako ostavi dok biljčice ne proklijaju.
Ovako izgleda malčirana gredica na kojoj su posađene rajčice i paprika
Malčiranje gredice s lukom i peršinom - luk je niknuo nakon 2 dana, peršinu treba malo duže
Mladu biljčicu krastavca zasadio sam na malčiranu gredicu napravivši joj 'kućicu' koja štiti biljku
