Archive for the 'biodizel' Category Page 2 of 2

Newer Entries »

Recept za pozitivni biodizel

Published by RE on October 6, 2006 in biodizel. 19 Comments

Globalno zatopljenje opet je top tema, a kao glavni izvor stakleničkih plinova detektiran je ugljični dioksid iz naših automobila tj. plinovi koji nastaju spaljivanjem fosilnih goriva. Kao put ka smanjenju polutanta sve se više spominje biodizel. Biodizel o kojemu pišem je pozitivni biodizel, jer se koristi ulje iz domaćinstva koje se inače baca tj. otpad. Negativni biodizel je sav onaj komercijalni biodizel koji se dobiva uzgajanjem GMO uljarica namijenjenim baš za biogorivo, i to na parcelama gdje se nekada uzgajala hrana. Tako biodizel o kojemu nam tupe u masmedijima ustvari nije nikakvo ekološko gorivo, jer se za sadnju uljarica iz kojega nastaje, između ostaloga, sijeku prašume u Amazoniji, ali i sade genetički modificirane uljarice za čiji se uzgoj koristi višestruka količina herbicida i pesticida nego kod nemodificiranih sorti. Čemu nam biogorivo, ako da bi ga proizveli zagadimo i trajno uništimo okolinu više nego što se zagađuje sada, korištenjem fosilnih izvora energije? Totalno krivi požarni put.

Da bi proizveli pozitivni biodizel ne trebaju vam milioni kuna, dovoljno vam je malo dobre volje i sitno para. Čisti radikalizam. Elementarni.

Transesterifikacija

Što? Koliko čega si ono rekao?

U ovom postu opisat ću korake proizvodnje biodizela iz 1 litre novog ili već korištenog biljnog ulja. Radite li s korištenim uljem morat ćete napraviti postupak titracije. Potrebna količina kemikalija za reakciju 1 litre biljnog ulja je 3,5 gr NaOH – kaustične sode (tj. 0,35 % od količine ulja) i 200 ml metanola (metilni alkohol) na jednu litru ulja (tj, 20% od količine ulja). Budite vrlo oprezni i radite obučeni u dugu odjeću. Koristite zaštitne naočale i rukavice.

Ako koristimo već korišteno ulje, potrebno je dodavanjem ekstra količine kemikalija ”dotjerati” pH ulja. Optimalni pH ulja je između 8 i 9. Stoga se točna količina reaktanata određuje posebnim postupkom - titracijom. Ako koristimo novo ulje postupak titracije preskačemo.

Postupak titracije:
1. Izmjeriti 1 gr NaOH u petrijevoj zdjelici na vagi
2. Staviti 1 litru destilirane vode u 1500 ml menzuri
3. Otopiti 1 gr NaOH u toj litri vode
4. Označiti menzuru ”otopina NaOH/voda”
5. U 20 ml epruvetu dodati 10 ml izopropil alkohola
6. Otopiti 1 ml korištenog biljnog ulja u tom izopropil alkoholu
7. Označiti menzuru ”otopina ulje/izopropil alkohol”
8. Koristeći dozirnu kapaljku, otopinu NaOH/voda dodavati po 1 ml otopini ulje/alkohol
9. Nakon svakog dodanog 1 ml otopine NaOH/voda izmjeriti pH otopini ulje/alkohol. Ponavljati postupak dodavanja 1 ml NaOH/voda otopini ulje/alkohol sve dok pH otopine ulje/alkohol ne bude između 8 i 9.
10. Za konačan rezultat koristiti slijedeću formulu:
koliko ste puta dodali 1 ml otopine NaOH/voda otopini ulje/alkohol = x
T = x + 3,5
T je broj grama NaOH potrebnih za neutralizaciju i reakciju 1 litre korištenog biljnog ulja.
T će obično biti između 4,5 i 6,5, ali može biti i veći ako je ulje upotrebljavano duže vrijeme.

 

2. Mjerenje reaktanata

Rekatante mjerimo u odvojenim posudama.

Za novo ulje radimo sljedeće:

1. Ulijemo 1 litru ulja u 1500 ml staklenu posudu s ventilom (nije nužno da ima ventil)

2. Ulijemo 200 ml metanola u 500 ml menzuru

3. Izmjerimo 3,5 gr NaOH na petrijevoj zdjelici

Za korišteno ulje radimo sljedeće:

1. Ulijemo 1 litru filtriranog ulja u 1500 ml staklenu posudu s ventilom (nije nužno da ima ventil)

2. Ulijemo 200 ml metanola u 500 ml menzuru

3. Izmjerimo T grama (dobivenih titracijom) NaOH na petrijevoj zdjelici

 

3. Rastapanje NaOH u metanolu

Treći korak je miješanje metanola i NaOH, nakon čega se dobije natrij metoksid. Kada jednom NaOH otopimo u metanolu, natrij metoksid treba biti što prije pomiješan s uljem.

  1. Provjeriti s vodom je li staklena posuda ispravna, Ako posuda ne curi, izliti vodu, posušiti ubrusom i nastaviti s postupkom.
  2. Pažljivo ulij metanol u posudu. Pazi da se niti kap ne prolije, pogotovo ne po tebi! Ukoliko se koja kap prolije budi veoma oprezan i papirnatim ubrusom i octom obriši proliveno.
  3. Pažljivo dodaj NaOH i miješaj 1 minutu.
  4. Upravo si napravio natrij metoksid – budi vrlo oprezan!

 

4. Miješanje reaktanata

U posudu gdje već je natrij metoksid pažljivo dodaj litru ulja. Miješaj sat vremena. Ostavi bar 8 sati da se taloži. Napiši markerom na krep traku ”biodizel rekacija u tijeku – ne pij!” i zalijepi na posudu.

 

5. Razdvajanje biodizela i glicerina na dnu

Ukoliko si sve napravio/la kako treba, u roku 8 sati jasno će se izdvojiti glicerin na dnu, dok je gornji ostatak – biodizel!

Ukoliko smo koristili posudu s ventilom, glicerin ispustimo, a s preostalim biodizelom napravimo ono što mu je sudbina. U diesel rezervar i na put!

 

6. Glicerin

Ako ne znate što bi s glicerinom slobodno mi napišite e-mail da se dogovorimo oko preuzimanja. :) Iako je glicerin potpuno bezopasan i vrlo brzo biorazgradiv nemojte ga bacati! Kažem vam, napišite mi e-mail da imate viška glicerina!

 

Potrebno/oprema(korišteno ulje*):

- Papirnati ručnici

- Marker

- Krep traka

- jedna 20 ml menzura

- dvije 500 ml menzura

- tri 1500 ml menzure/posude

- mala posuda za mjerenje natrij hidroksida - NaOH

- 1 ml kapaljaka

- 1500 ml staklena posuda sa pipom

- trake za mjerenje pH

- precizna vaga

* ukoliko koristimo novo ulje nije potrebno sve nabrojeno, jer se ne radi postupak titracije.

Potrebno/kemikalije-reaktanti:

- 1 litra jestivog ulja, može već korištenog

- 1 boca izopropil alkohola - izopropanol - (CH3)2CHOH

- 200 ml metanola - CH3OH

- kaustična soda - NaOH

- 1 litra destilirane vode

Korištenu opremu i posude više nikada koristiti za spremanje/držanje hrane.

Oprez i sretno!

Više o biodizelu saznajte na izdvojenom dijelu bloga – Kućni biodizel.

Esej o energiji i održivosti

Published by RE on January 5, 2006 in energija, globalizacija, ekologija and biodizel. 0 Comments

Plinski incident Rusije i Ukrajine pokazuje koliko je europski energentski sustav osjetljiv i ovisan o stranom, uvoznom energentu. Američko zadržavanje u zemljama bivšeg sovjetskog bloka i Mezopotamiji pokazuje imperijalnu želju za dominiranjem nad preostalom naftom. Nedavni događaji u Ukrajini demonstrirali su kakvu snagu imaju oni koji mogu kontrolirati energiju. Europa se zabrinula.

Na Zemlji pak, sve potiče od sunčeve energije. Sjetite se darvinizma, fotosinteze, klorofila, biljojeda, mesojeda.. Nafta i plin su nastali od sunčeve energije. Nitko sunčevu energiju ne može kontrolirati i masno na njoj zarađivati. Zato ju još uvijek tako slabo i koristimo.

Kada lupimo u zid; iscrpimo, to jest položimo sve povijesne zalihe spremljene sunčeve energije u i na Zemljinoj kori - nastupiti će energetski krah uvjetovan neodrživom prenapučenošću planeta. Populacija homo sapiensa premašila je broj štakora. Uništenje, kao brzo stvaranja tolike populacije, doći će iznenada. Biti će to bolno cijeđenje s naglim završetkom. Zemlja će biti iscrpljena, a slabi će nastojati sačuvati plodna polja za hranu pred imperatorskim traktorom i GMO sjemenom.

I zrak bi po tome uskoro mogao biti patentiran. Implantat brojilo količine udahnutog zraka u korijen nosa ugrađivati će se u bolnicama, što naravno neće pokrivati zdravstveno osiguranje. Kako kisika na Zemlji bude sve manje, cijena disanja biti će sve veća. Ovisno o potražnji. Dionice air korporacija će rasti. Zemlje će tada uzimati sve više kredita od MMF-a, Svjetske banke i sl. kako bi pokrile troškove sve skupljeg disanja svojih građana. Naravno, krediti su u dolarima, što odgovara imperatoru koji u tako velikoj potražnji prema svojoj valuti vidi mogućnost tiskanja novih količina novčanica bez pokrića koje će se opet plasirati kao krediti za udisanje patentiranog zraka.

U potrazi za što većim obradivim površinama za proizvodnju hrane, korporacije svakodnevno smanjuju planetarni prašumski fond za 80 000 ha. Prevedeno na razumljiviji jezik, to znači da u jednoj godini nestane tropskih šuma površine poput Velike Britanije. Osim hrane, na tlu nekadašnjih šuma uzgajaju se uljarice kao sirovine za ”biofuel” industriju - proizvodnju biodizela, alkoholnih goriva i sl.

Sistem koji vlada na Zemlji nije dobar. Jednostavno, nije održiv. Kada se završi ovaj jezoviti životni ciklus ovog napaćenog svemirskog tijela, sunce će preživjelima biti najdostupniji i najbliži izvor energije. Biti će to vrijeme kada će se cijeniti energetska učinkovitost, kada će cjelokupni društveni sistem ovisiti o jačini njegove najmanje jedinke – mene, tebe.. nas. Promijenim li sebe i svoju obitelj, postanem li samoodrživ – dakle, ne koristim fosilna goriva, ali niti nuklearnu električnu energije i plin - mogu li utjecati na održivost sistema? Postaje li sistem jači i samoodrživiji ako svaki pojedinac u njemu, ili skupina pojedinaca, troši onoliko energije koliko uspije sam/sama prikupiti? Sve oko nas je energija. Neke od njih vidimo, neke osjećamo a u neke vjerujemo. Matrica nam nudi samo svoju energetsku opciju. Gotovo svu energiju koju konzumiramo plaćamo novcem. Koliki vam je mjesečni energetski račun? Koliki će on biti za 10 god? Dodajte tomu sve skuplju vodu i sve manje radnih mjesta.

Kada postane svima jasno tko je i kad zajeb’o u 20. st., pojedinac će odbaciti fosilno ovisnički način života i postati aktivni sudionik u održivoj proizvodnji energije. Obitelj će biti brojna onoliko koliko bude u stanju proizvesti hrane i energije. Samo će višak održivo proizvedene energije biti pretočen u zajednički napredak. Matrica će se zavrtjeti unatrag. Free at last.

“Peak oil” vrijeme sa biodizelom

Published by RE on December 17, 2005 in ekologija, korporacije and biodizel. 0 Comments

“Peak oil” je trenutak kada crpljenje nafte dosegne maksimum u točki koja kao takva označava početak kraja ere fosilnih goriva. Problem predstavlja činjenica da je nafta traženija nego ikada prije, a ima je sve manje po sve višim cijenama.

Tu točku čovječanstvo je dostiglo možda baš danas. Trenutna dnevna potrošnja nafte u svijetu od 82 milijuna barela, možda je i najveća povijesna potrošnja nafte ikad. U situaciji kada ju svi trebaju, ona baš i nije najsretnije rješenje za one koji je nemaju dovoljno. Očito dolazi vrijeme za down drug. Čovječanstvo žudi za umirenjem nakon stoljetnog civilizacijskog oil hypea zaklonjenog nuklearnim kišobranom. Naftni vrhunac je početak ovisničke krize popraćene dugotrajnom borbom za preživljavanje. Nuke age. Fallout.

No, što to znači za sve nas? Ima li odjeba?

Zamislite da se početkom stoljeća, kada je nafta prevladala zbog niže cijene, ipak nekim slučajem dogodila obratna situacija u korist biljnih ulja. Da smo umjesto benzina počeli proizvoditi biodizel, transesterificirani energent iz uljarica: uljane repice, suncokreta, algi, kokosa…, sposoban zamijeniti naftu ”in most current uses?”

Transesterification of a vegetable oil was conducted as early as 1853, by scientists E. Duffy and J. Patrick, many years before the first diesel engine became functional. Rudolf Diesel’s prime model, a single 10 ft (3 m) iron cylinder with a flywheel at its base, ran on its own power for the first time in Augsburg, Germany on August 10, 1893. In remembrance of this event, August 10 has been declared International Biodiesel Day.

Kada pričamo o biodizelu moramo biti svjesni činjenice da nisu sve uljane kulture jednako izdašne za proizvodnju goriva za motore s unutrašnjim sagorijevanjem. Čista kemija; neka ulja naime u kemijskim reakcijama rezultiraju nastajanjem peroksida, a daljnjim reakcijama i do stvaranja plastičnih masa što je pogubno za precizne motore. Kada pričamo o ovakvim procesima polimerizacije najvažnija stvar o kojoj moramo voditi računa je Iodine Value (IV) u uljima proizvedenima iz uljarica. Niži IV znači da se ulje može koristiti bez dodatne posebne obrade i filtritanja, te da su motori pogonjeni ovakvim uljem trajniji i lakše se održavaju (isplativiji!). Da ne dužim i ne odem preširoko reću ću da je nekakva normalna i zadovoljavajuća te prihvatljiva vrijednost IV u ulju u odnosu na životni vijek i isplativost održavanja motora oko 50. Ulje iz kokosa ima IV vrijednost 10, a različite alge < 25.

Nedavno, kada sam pisao o biodizelu možda sam nespretno iznio preoštru kritiku, no sječa prašuma zbog repromaterijala za to gorivo svakako nije rješenje. Kao što za održivi razvoj rješenje nije uzgoj velikih površina uljarica na kojima se troši puno pesticida, herbicida, a mehanizacija koja obrađuje polja utroši više energije za uzgoj nego li se dobiva od biodizela iz uzgojene kulture! Dakle nema pozitivne CO2 računice. U ovom slučaju izbacivanje CO2 u atmosferu je veće nego što ga mogu iskoristiti biljke na Zemlji za svoj rast, pa gledajući u bolju budućnost ništa dobro ne radimo.

Writer George Monbiot wrote in a column for The Guardian that land clearance by cutting and burning large forest trees frees large amounts of carbon dioxide that is never reabsorbed by the smaller oil palms. Thus, biodiesel produced from plantation-grown palm oil may be a net source of carbon dioxide.

Prekretnica bi se mogla dogoditi ako se ojača proizvodnja biodizela od ulja iz algi. Alge koje sadrže 50% ulja najiskoristivije su biljke za proizvodnju biodizela. U usporedbi sa sojom ili uljanom repicom, koje daju 50 odnosno 150 kubika ulja po km2 površine, alge daju 10 do 20 tisuća kubika! Uzgoj algi dodatno bi povećao apsorpciju CO2 iz atmosfere, dok recimo polje soye konzumira 4 puta više CO2 nego što se emitira sagorijevanjem boidizela dobivenog cijeđenjem soye s toga polja!

Some have concluded that it is likely that the United States, with one of the highest per capita energy demands of any country, does not have enough arable land to fuel all of the nation’s vehicles. Other developed and developing nations may be in better situations, although many regions cannot afford to divert land away from food production. For third world countries, biodiesel sources that use marginal land could make more sense, e.g. honge nuts grown along roads.

More recent studies using a species of algae that has oil contents of as high as 50% have concluded that as little as 28,000 km˛ or 0.3% of the land area of the US could be utilized to produce enough biodiesel to replace all transportation fuel the country currently utilizes. Further encouragement comes from the fact that the land that could be most effective in growing the algae is desert land with high solar irradiation, but lower economic value for other uses and that the algae could utilize farm waste and excess CO2 from factories to help speed the growth of the algae.

Ukoliko korporacije posijeku šume i Zemlja još više izgubi mogućnost čišćenja CO2 iz atmosfere, biodizel bi mogao izgubiti svoj potencijal. Logično bi bilo uzgajati alge u pustinjama i saditi šume koje će filtrirati izbačeni CO2.

Razbijanje mita o biodizelu

Published by RE on December 12, 2005 in GMO, nafta, ekologija, korporacije and biodizel. 0 Comments

Znate li onaj osjećaj kada sljubite detalje u jednu spoznajno veću razinu? Pila se graševina, lagano. Tako mi čavrljasmo o bezvez-neznam li čemu kad frend spomene - biodiesel.

Šume u Trećim zemljama, baja moj, ne sijeku se samo zbog genetski modificirane soje, kukuruza, naftnih nalazišta, nego i zbog proizvodnje uljarica za biodiesel.

Different plants produce usable oil at different rates. Some studies have shown the following annual production:
•Soybean: 40 to 50 US gal/acre (40 to 50 m3/km2)
•Rapeseed: 110 to 145 US gal/acre (100 to 140 m3/km2)
•Mustard: 140 US gal/acre (130 m3/km2)
•Jatropha: 175 US gal/acre (160 m3/km2)
•Palm oil: 650 US gal/acre (610 m3/km2)
•Algae: 10,000 to 20,000 US gal/acre (10,000 to 20,000 m3/km2)

There is ongoing research into finding more suitable crops and improving oil yield. Using the current yields, vast amounts of land and fresh water would be needed to produce enough oil to completely replace fossil fuel usage.

Biodizel se može dobiti od skoro bilo kojeg biljnog ulja, pa tako i od ulja canabisa.

Biodizel se može dobiti od skoro bilo kojeg biljnog ulja, pa tako i od ulja canabisa.

Nedavno sam pisao o GM soji u Argentini i uništavanju cjelokupne tamošnje poljoprivrede, na kojoj se umjesto tradicionalnih poljoprivrednih kultura sada uzgaja GMO soja za proizvodnju biodiesela. Ugodno omamljen drugom čašicom tog prirodnog sklada okusa, mirisa, pitkosti i… sine mi u glavi «Biodizel je još jedan mit!» Mislim na eko-logičnost, jel.

In September, Friends of the Earth published a report about the impact of palm oil production. “Between 1985 and 2000,” it found, “the development of oil-palm plantations was responsible for an estimated 87 per cent of deforestation in Malaysia”. In Sumatra and Borneo, some 4 million hectares of forest have been converted to palm farms. Now a further 6 million hectares are scheduled for clearance in Malaysia, and 16.5 million in Indonesia.

Već zamišljam kako se vozimo na GMO soju koja je uzgojena na poljima srušenih prašuma i osušenih tresetišta, misleći kako štitimo prirodu. Problem prekomjerne sječe šuma nije prisutan samo u Argentini ili Brazilu, već i u Indoneziji zbog hype proizvodnje palminog ulja. Zašto?

Potražnja biodiesela u Europi u stalnom je porastu…najveća tržišta su Njemačka, Francuska i Italija…

…there is a growing trend towards eco-fuel in other EU countries as well. The European Parliament is lending its vigorous support to this development. A corresponding directive was passed on May 8, 2003, scheduled to come into effect at the start of 2005. It requires member states to ensure that a minimum proportion of biofuels and other renewable fuels is brought onto their markets. All EU members are being asked to make sure the figure is at least two percent by the end of 2005, and 5.75 percent by 2010.

Iako nam se na prvi pogled čini kako je masovna proizvodnja biodizela nekakav spas za nas i prirodu, istina je potpuno drugačija. Proizvodnja biodizela planira se na bazi GMO uljarica što u kombinaciji sa sječom prašuma i tresetišta može samo ubrzati globalno zagrijavanje i zagađenje atmosfere.

Newer Entries »