Istodobno s neformalnim summitu EU u finskom gradu Lahtiju na kojemu se raspravljalo o europskoj energetskoj sigurnosti i načinima rješavanja sve očitijeg problema, u Bruxellu se trebalo razgovarati o provedbi projekta Paneuropski naftovod (PEOP) s ciljem ubrzavanja procesa koji je zastao na potpisivanju četiri godine dogovaranog Memoranduma o suradnji. Slovenija je trenutno u fazi premišljanja hoće li ili neće nastaviti suradnju, što je bio jedan od razloga odgađanja potpisivanja Memoranduma u ožujku ove godine u Rimu. Za provedbu projekta PEOP - naftovoda od Constante do Trsta (te dalje postojećim naftovodima prema Europi) nije neophodno sudjelovanje Slovenije, a već je spremna i zaobilazna podvodna ruta. Osim Slovenije i Hrvatske, u projekt su uključene Rumunjska, Srbija i Italija. Zanimljivo je da se i u Sloveniji, slično kao kod nas kada je riječ o projektu Družba Adria, kao razlozi protiv projekta navode i ekološki problemi. S druge strane, jasno je da bi koristi od PEOP-a imala i slovenska rafinerija u Lendavi. U tom smislu treba gledati i na ulaganja u hrvatske rafinerije, povećanje kapaciteta i slična infrastrukturna ulaganja koja provodi INA. Svježinu usporenim razgovorimo oko PEOP-a zasigurno je dala i nedavna posjeta vladinog izaslanstva SAD-u.
WASHINGTON, 17. listopada - Hrvatski ministar gospodarstva Branko Vukelić, koji boravi u posjetu SAD-u u sastavu Vladinog izaslanstva, u ponedjeljak je u Washingtonu razgovarao s američkim ministrom energetike Samuelom Bodmanom o stanju u energetskom sektoru te o energetskim projektima u Hrvatskoj i novim američkim programima razvoja obnovljivih izvora energije.
Američki ministar Bodman iskazao je podršku velikim energetskim projektima u Hrvatskoj kao što je dio naftovoda Constanza-Trst i izgradnja terminala za ukapljeni plin LNG u Omišlju na Krku, izjavio je nakon sastanka ministar Vukelić.
Bodman je ocijenio kako je Hrvatska na raskrižju energetskih putova te podržao politiku Vlade da se Hrvatskoj osigura više energetskih pravaca za opskrbu naftom i plinom.
Ministri Vukelić i Bodman razgovarali su i o prijenosu američkih iskustava u energetici, pružanju pomoći te o novim projektima za iskorištavanje obnovljivih izvora energije u SAD.
U srijedu, posljednjeg dana boravka u SAD hrvatskog izaslanstva koje vodi premijer Ivo Sanader, ministar Vukelić sastat će se i s američkim ministrom trgovine Carlosom Gutierrezom, s kojim će razgovarati o mogućnostima za povećanje trgovinske razmjene i američkim ulaganjima u Hrvatsku.
Izvor: Hina
Preustroj energetskog sektora
Uz već postojeću usku suradnju USAID-a i HEP-a na području liberalizacije i razumijevanja regulacije tržišta električne energije tj. uvođenja liberalnog modela tržišta električne energije u regiji, ne čudi zainteresiranost američke strane i za ostale monopolne tj. državne energetske tvrtke.
Amerikanci PEOP podržavaju na političkoj, savjetodavnoj i provedbenoj razini. Studiju isplativosti projekta platila je američka USTDA 2002. god., a izradila ju je američka konzultantska tvrtka HLP Parsons, te 2005. dovršila Hill International. Tijekom sastanka Međudržavnog odbora za nadzor provedbe projekta Paneuropski naftovod (Interstate committee for monitoring the realisation of the project of Pan-European oil pipeline) sredinom prošle godine raspravljalo se i o osnivanju kompanije koja bi rukovodila i nadzirala provedbu projekta. Zadnji istupi zainteresiranih strana ostavljaju dojam da se počelo razmišljati i o usporednom plinovodu uz naftnu trasu PEOP-a.
Paneuropski naftovod podržavaju i američke naftne korporacije koje imaju prava iskorištavanja nafte u zemljama Kaspijske regije. Glavni koncesionari naftnih i plinskih nalazišta su Chevron u Tengizu na području Kazakhstana, te BP i Exxon na Kaspijskom moru. Prisutni su i Europljani: Total, Fina i Elf, ali ne u tolikoj mjeri.
Izvor: “Kaspijski snovi: Burgas – Aleksandropolis, AMBO I PEOP”
Javno-privatno partnerstvo (JPP)
Sudeći po vijestima iz Amerike, studija isplativosti nije jedini uvjet kojega mora zadovoljiti neki od spomenutih energetskih projekata na Balkanu. Amerikanci u svojim istupima sve češće spominju implementaciju javno-privatnoga partnerstva kada je riječ o liberalizaciji energetskih sektora zemalja srednje i jugoistočne Europe. JPP se tako svrstava u kategoriju daljnjih pritisaka na Hrvatsku kako bi još jače «otvorila» energetski sektor.
Projekt kojega s hrvatske strane provodi tvrtka JANAF d.d., u čijem je vlasništvu naftovod koji bi trebao postati dio PEOP-a, ubrzano se priprema za povećane isporuke nafte s istoka, o čemu svjedoči predviđeno investiranje u poboljšanje JANAF-ovih transportnih mogućnosti. Kada toj najavljenoj investiciji dodamo i ulaganja u rafinerije i kvalitetu derivata, postaje jasnije da je PEOP vrlo ozbiljna opcija.
Tvrtka JANAF d.d. je u mješovitom vlasništvu s pretežito državnim kapitalom među kojima prednjači Hrvatski zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje s 50,54 % udjela. Ostali dioničari Janafa su: Republika Hrvatska 21,72 %, Industrija nafte INA 16,00 %, Državna agencija za sanaciju banaka (DAB) 5,84 % i ostali s udjelom 5,89 %. Trenutna cijena Janafove dionice (JNAF-R-A) na Zagrebačkoj burzi iznosi 3450 kn, dok je najvišu cijenu dionica dosegla 1997. god. kada je kraće vrijeme dosegla nevjerojatnih 10 000 kn. Burzovni meštri predviđaju strelovit rast ove dionice ne libeći se i najoptimističnijih prognoza koje uključuju učetverostručenje trenutne cijene.
Slučajno ili ne, istoga dana kada je Vukelić razgovarao s Bodmanom; na konferenciji sponzoriranoj od John Hopkins sveučilišta u Washingtonu (na čijoj je naprednoj školi za međunarodne odnose (SAIS) Ivo Sanader dva dana kasnije održao predavanje na temu «Hrvatska motor promjena: EU, SAD, NATO i rat protiv terora») - Matthew Bryza, savjetnik američke državne tajnice za europska i euroazijska pitanja izjavio je da je europsko tržište plinom «disfunkcionalno» te ukazao na nužnu potrebu izgradnje novih plinskih i naftnih uvoznih pravaca.
“Mnoge zemlje, uključujući i SAD, vide potrebu za diversifikacijom na energetskom tržištu i želimo uspostaviti nova partnerstva između država i privatnih vlasnika kako bismo povećali ekonomsku dobit svih strana.”
U reportaži na web stranicama američke vlade naslovljenom «Sjedinjene države podupiru novu generaciju naftovoda u Europi» Bryza je istaknuo važnu ulogu Kazakhstana u budućoj energetskoj sigurnosti Europe, te je između ostalih potencijalnih projekata za transport nafte i plina govorio i o PEOP-u.
«Zamjenik američke državne tajnice Rice za Europu i Euroaziju Matthew Bryza potvrdio je da je predloženi Paneuropski naftovod – 1319 kilometara dugi naftovod od Constante u Rumunjskoj kroz Srbiju i Hrvatsku do Trsta u Italiji s namjerom zaobilaženja ekološki ugroženog turskog tjesnaca Bospor i Dardaneli - samo jedna od ideja za rješavanje problema transporta.
Citirajući tri različite studije isplativosti koje je provela američka agencija za trgovinu i razvoj (USTDA) kako bi procijenila potencijalne naftovode prema Europi i Euroaziji, Bryza je napomenuo da će zbog povećane proizvodnje nafte u Kazakhstanu i drugim kaspijskim regijama biti potrebno izgraditi bar jedan od ovih naftovoda. Rekao je da će odluka koji će se od spomenutih naftovoda koristiti za izvoz nafte iz Kaspijske regije ovisiti o pozivu investitorima svakog javno-privatnog partnerstva.»
Izvor: United States Supporting New Generation of Pipelines in Europe.
Liberalizacija, regulacija i privatizacija mogu početi, a tko će, po kojim uvjetima i kako u JANAF, HEP, luku Omišalj, luku Rijeka, INA-u i sl., odlučiti će privlačnost ponuda o kojima priča Bryza. Možda po prvi puta imamo priliku bilježiti ozbiljnije plesanje Vlade oko vruće energetske kaše. Globalna igra na velikoj šahovskoj ploči vraća se na Balkanski poluotok u velikom stilu.
Prijašnji članci:
JANAF - hrvatski geopolitički adut
Hrvatska igra važnu ulogu u energetskoj sigurnosti Europe
