Archive for the 'globalizacija' Category Page 4 of 4

Newer Entries »

Mogu li Hugo Chavez i Svjetski socijalni forum srušiti old world order?

Published on January 29, 2006 in globalizacija, američki imperij and treći svijet. 5 Comments

Na svjetskoj, globalnoj političkoj sceni, Bush, Rumsfeld, Rice i ostatak neokonsa ne rade na uspostavi i stvaranju novog svjetskog poretka, oni rade na očuvanju i održanju postojećeg sistema i uhodanog monetarnog kruga pljačkanja siromašnih zemalja. Pod izlikom borbe protiv terorizma oni već pola stoljeća sustavno rade na obezglavljivanju revolucionarnih pokreta i pokušaja uspostave neovisnosti ”trećih zemalja” o kreditima i novčanoj kvazi pomoći imperijalnih banaka poput WB, MMF i sl. Nažalost, i mi živimo u državi po kojoj je prljave skeletorske papke pustila dolarom pogonjena Svjetska banka. Hugo Chavez, predsjednik Venecuele podsjeća me na romantična revolucionarna vremena pedesetih godina prošlog stoljeća i neke od najvećih boraca za malog, siromašnog i obespravljenog čovjeka..

Njegova politika bolivijarizma za jedan od ciljeva ima potpunu suverenost Venezuele od imperijalnih globalizirajućih poriva, posebno onih koje pokazuje SAD kojoj su u prvom planu venecuelanske zalihe nafte. Osim toga, Chavez zadnjih godina aktivno radi na konsolidiranju južnoameričkih ekonomija što predstavlja sve veće ideološke prijetnje sistemu pljačkanja kakvu su zamislili «borci za svjetsku demokratizaciju» u Washington D.C.-u, New Yorku, Davosu i sl. Postajući sve veći trn u oku tim i takvim imperatorskim nastojanjima, Chavez se usuđuje i uspijeva suprotstaviti Bushovoj mašineriji mljevenja svega pred sobom. On odlazi i korak dalje te sa oporbenim kongresmenima dogovara isporuku jeftinog lož ulja za grijanje domova siromašnih američkih obitelji. Iako, naravno, ima kritičara njegovog predsjednikovanja, Chavez djeluje i kao posrednik ujedinjavanja «trećih ekonomija» u alternativni blok koji će biti u stanju suprotstaviti se globaliziranoj ekonomiji «fiat money» dolara. Nije stoga čudo što ga se u mainstream medijima svrstava u «axis of evil» tj. u koš sa Iranom, Irakom i državama koje podupiru “svjetski terorizam”. Ti i takvi mediji međutim zaboravljaju da je blogerima kristalno jasno što je ustvari cilj tzv. USA borbe protiv terorizma i tko su ustvari oni koji kreiraju i vrše teror.

Stoga je revolucionara i onih koji žele drukčiji svijet sve više. Je li ljubav jača i od minobacača, depleted uranium projektila i dalekometnih raketa s nuklearnim bojevim glavama? Nakon ovog, postavlja se još jedno pitanje - kako će se ta prevladavajuća većina siromašnih ljudi ovog napaćenog planeta suprotstaviti svjetskoj vojnoj i imperijalnoj sili?

300 milijuna Amerikanaca, što je oko 5% svjetske populacije konzumira 25% svjetske energetske potrošnje. U isto vrijeme, američki vojni proračun raste i trenutno iznosi 50% svih svjetskih vojnih proračuna!

Ona lijepa slika američkog sna uz koka kolu, levisice, big mac… odavno mi je isčezla iz glave i povremeno mi se upali zeleno-crvena lampica koja me podsjeti što proživljavaju siromašni na ovom planetu kako bi nekolicina bila bogata i moćna. Ne znam kako će se ova priča s Chavezom i anti-globalističkim pokretom završiti, ali kao racionalist ne vjerujem da se može išta promijeniti. Svejedno, priželjkujem jednu cvijetnu revoluciju i jedan bolji svijet, ali kao i svim bajkama tako i ovom postu mora doći kraj. No, ne s rečenicom čiča miča gotova je priča, jer revolucija i dalje traje. Nećete ju vidjeti na TV-u jer su kamere usmjerene prema sredstvima odvraćanja: terorizmu, hamasu, iranskom nuklearnom programu, plinskim incidentima i globalnim tjeranjima u očaj…

Links:
Hugo Chavez
Svjetski socijalni forum
SSF - drugačiji svijet je moguć!

2006. GMO – godina mudrih odluka?

Published on January 13, 2006 in globalizacija, GMO, ekologija and korporacije. 0 Comments

Greenpeace u Berlinu upozorava kako korporacija Monsanto traži od Europe dopuštenje za sijanje GM soje na cijelom europskom teritoriju. Naime, ove godine istječe europski moratorij na uzgoj GM soje - dopušten je samo uvoz. Sjećate li se hrvatskog broda HOPE u Poljskoj luci prije dva mjeseca? Kada ga je Greenpeace zaustavio, a kasnije je ipak iskrcana GM soja iz Argentine?
Podsjetite se ovdje - (link na post)

Monsantov zahtjev za dozvolu sijanja GMO soje u Europi iz 12. mjeseca 2005.

Međutim, Greenpeace se oštro protivi naumu ove korporacije:

Experience in Argentina and the United States has showed the cultivation of Monsanto´s GE soybeans contaminates conventional and organic agriculture. Furthermore, it has been reported that the cultivation of these crops often leads to the increased use of pesticides. Increasing rain forest destruction, especially in Argentina, is also closely related to the expansion of GE soy planting. Recent research also shows irregularities of the introduced genetic construct, which could cause unintended effects in these crops. Some alarming health signals were reported after feeding trials with mice.

Sutra u Berlinu započinje dvodnevna European Conference on GMO-free Regions, Biodiversity and Rural Development. Cilj konferencije je upozoriti na opasnosti i štetnost upotrebe GM organizama u poljoprivredi i hrani. Hrvatska ne sudjeluje na konferenciji iako se 12 od 20 županija već proglasilo GMO free. No i to je upitno jer su Madžari nedavno pronašli hrvatski GM kukuruz uzgojen u Slavoniji. Blizu Požege.

Update, 14.01.2006., 02:31h:
Monsantou je jučer odobren zahtjev za upotrebu i proizvodnju 3 vrste genetski modificiranog kukuruza u cijeloj Europi! Vjerojatno će tako biti i sa sojom. Evo što piše Greenpeace:

The maize varieties approved were: GA21 (tolerant to herbicide) and MON863, both approved for use in food; while the hybrid MON863xMON810, which produces two insecticide toxins, was approved for import and processing.

“Greenpeace is particularly concerned about the safety of MON863 maize, which triggered health problems in rats. The story of MON863 highlights all the flaws of the GMO authorisation process in the EU, which is marked by a lack of transparency, poor risk assessment, contempt for the democratic process and a preference for treating EU citizens as guinea pigs,” said Eric Gall.
http://eu.greenpeace.org/issues/news.html#060113_a

Background information on MON863, June 2005 (updated January 2006)

Esej o energiji i održivosti

Published on January 5, 2006 in energija, globalizacija, ekologija and biodizel. 0 Comments

Plinski incident Rusije i Ukrajine pokazuje koliko je europski energentski sustav osjetljiv i ovisan o stranom, uvoznom energentu. Američko zadržavanje u zemljama bivšeg sovjetskog bloka i Mezopotamiji pokazuje imperijalnu želju za dominiranjem nad preostalom naftom. Nedavni događaji u Ukrajini demonstrirali su kakvu snagu imaju oni koji mogu kontrolirati energiju. Europa se zabrinula.

Na Zemlji pak, sve potiče od sunčeve energije. Sjetite se darvinizma, fotosinteze, klorofila, biljojeda, mesojeda.. Nafta i plin su nastali od sunčeve energije. Nitko sunčevu energiju ne može kontrolirati i masno na njoj zarađivati. Zato ju još uvijek tako slabo i koristimo.

Kada lupimo u zid; iscrpimo, to jest položimo sve povijesne zalihe spremljene sunčeve energije u i na Zemljinoj kori - nastupiti će energetski krah uvjetovan neodrživom prenapučenošću planeta. Populacija homo sapiensa premašila je broj štakora. Uništenje, kao brzo stvaranja tolike populacije, doći će iznenada. Biti će to bolno cijeđenje s naglim završetkom. Zemlja će biti iscrpljena, a slabi će nastojati sačuvati plodna polja za hranu pred imperatorskim traktorom i GMO sjemenom.

I zrak bi po tome uskoro mogao biti patentiran. Implantat brojilo količine udahnutog zraka u korijen nosa ugrađivati će se u bolnicama, što naravno neće pokrivati zdravstveno osiguranje. Kako kisika na Zemlji bude sve manje, cijena disanja biti će sve veća. Ovisno o potražnji. Dionice air korporacija će rasti. Zemlje će tada uzimati sve više kredita od MMF-a, Svjetske banke i sl. kako bi pokrile troškove sve skupljeg disanja svojih građana. Naravno, krediti su u dolarima, što odgovara imperatoru koji u tako velikoj potražnji prema svojoj valuti vidi mogućnost tiskanja novih količina novčanica bez pokrića koje će se opet plasirati kao krediti za udisanje patentiranog zraka.

U potrazi za što većim obradivim površinama za proizvodnju hrane, korporacije svakodnevno smanjuju planetarni prašumski fond za 80 000 ha. Prevedeno na razumljiviji jezik, to znači da u jednoj godini nestane tropskih šuma površine poput Velike Britanije. Osim hrane, na tlu nekadašnjih šuma uzgajaju se uljarice kao sirovine za ”biofuel” industriju - proizvodnju biodizela, alkoholnih goriva i sl.

Sistem koji vlada na Zemlji nije dobar. Jednostavno, nije održiv. Kada se završi ovaj jezoviti životni ciklus ovog napaćenog svemirskog tijela, sunce će preživjelima biti najdostupniji i najbliži izvor energije. Biti će to vrijeme kada će se cijeniti energetska učinkovitost, kada će cjelokupni društveni sistem ovisiti o jačini njegove najmanje jedinke – mene, tebe.. nas. Promijenim li sebe i svoju obitelj, postanem li samoodrživ – dakle, ne koristim fosilna goriva, ali niti nuklearnu električnu energije i plin - mogu li utjecati na održivost sistema? Postaje li sistem jači i samoodrživiji ako svaki pojedinac u njemu, ili skupina pojedinaca, troši onoliko energije koliko uspije sam/sama prikupiti? Sve oko nas je energija. Neke od njih vidimo, neke osjećamo a u neke vjerujemo. Matrica nam nudi samo svoju energetsku opciju. Gotovo svu energiju koju konzumiramo plaćamo novcem. Koliki vam je mjesečni energetski račun? Koliki će on biti za 10 god? Dodajte tomu sve skuplju vodu i sve manje radnih mjesta.

Kada postane svima jasno tko je i kad zajeb’o u 20. st., pojedinac će odbaciti fosilno ovisnički način života i postati aktivni sudionik u održivoj proizvodnji energije. Obitelj će biti brojna onoliko koliko bude u stanju proizvesti hrane i energije. Samo će višak održivo proizvedene energije biti pretočen u zajednički napredak. Matrica će se zavrtjeti unatrag. Free at last.

Kako dolar živi od ”argentinske” GMO soje?

Published on November 19, 2005 in globalizacija, američki imperij, GMO, treći svijet, ekologija and korporacije. 0 Comments

Iako sam sinoć otišao spavati u nadi kako će aktivisti Greenpeacea i danas sprječavati hrvatski brod Hope da iskrca 25 000 tona GMO soje iz Argentine, nažalost, brod je privezan u zatvorenom dijelu poljske luke Gdynia.

U svemu nije toliko bitno tih ”mizernih” 25 000 tona tereta, što je samo 3,5 % godišnjeg izvoza argentinske GM soje u Poljsku. Ova vijest važnija je po tome što prljavu svjetsku rabotu obavljaju hrvatski mornari, na hrvatskom brodu pod hrvatskom zastavom, ali iznajmljenom korejskoj firmi koja je brod dala u podnajam švicarskoj podružnici kompanije koja se bavi proizvodnjom i distribucijom hrane i poljoprivrednih proizvoda od GMO soje.
Ono što su jučer u press materijalu napisali Grinpisovci samo je jedan dio slike, samo jedna puzzla..

GP aktivisti otkrili su naime da najveći poljski prerađivač mesa Animex u vlasništvu SMITHFIELD FOODS Inc. (Virginia, USA) hrani životinje genetski modificiranom sojom. Za pretpostaviti je da će se Hope argentinska soja naći na jelovniku Animexovih svinja i čega sve ne što uzgajaju: perad.. Smithfield Foods Inc. je najveća svjetska kompanija za uzgoj i preradu svinjskog mesa. SF osim u SAD-u, ima pogone u Poljskoj, Francuskoj, Rumunjskoj, UK, Brazilu, Španjolskoj, Meksiku i Kini.

Argentina je u svega nekoliko godina postala druga zemlja, odmah iza SAD-a, po proizvodnji GM soje. Gotovo 50% poljoprivrednih površina zasijano je ovakvim sjemenom, a nova plodonosna polja nastaju na područjima šuma. Kako je do toga došlo, složena je priča. Uglavnom, opet se svodi na ekonomsko uništavanje zemlje – kamatarenje (nafta..), a uz pomoć stranih ulagača i GE kompanija, jeftino je pokupovana obradiva zemlja i sustavno uništavani mali poljoprivrednici.. Argentina danas uvozi hranu, a još je donedavno imala nisku stopu siromaštva od svega 5%. Danas dodajte nulu. Šarolikom poljoprivrednom proizvodnjom argentinski poljoprivrednici zadovoljavali su sve potrebe zemlje. Danas na pašnjacima vladaju strojevi umjesto krava i niču polja RR soje, a Argentina uvozi mlijeko..

Gotovo sve površine soje u Argentini (90-97% u 2004.) zasijane su GMO sjemenom američke kompanije MONSANTO. Da stvar bude gora, GMO polja soje u Argentini i Brazilu se progresivno šire na prašume Amazonije, koje se uništavaju zbog profita GMO kompanija. Srž tehnologije GMO soje (i ostalih GMO kultura) je u tome što se mijenja genetski kod da bi, pored ostaloga, bile otporne i na herbicide. No, višegodišnji uzgoj takve soje doveo je do veće upotrebe drugih herbicida zbog sve otpornijih korova koji su se prilagodili novim uvjetima. U Argentini se sije patentirana Monsanto soja otporna na super učinkoviti monsantov patentirani herbicid Roundup - takozvana «Roundup ready soybean» - RR soja.

Stvar je toliko daleko dogurala sa «superkorovima», da je Monsanto izbacio na tržište Roundup ultraMax, a već je spreman i Roundup ultraMax II. U Argentini se ultraMax prodaje kao čokolada. Kupiš 9 dobi’š 10.

Smithfield-ove svinje u Poljskoj vjerojatno već jedu prve količine friške GMO soje. Kada se zakolju, a meso preradi, proizvodi će biti izvezeni u Belgiju, Njemačku, Švedsku, UK, Nizozemsku, Laviju, Litvu i Rumunjsku. Kupci neće znati da jedu GMO hranu jer EU regulativa ne propisuje posebno označavanje proizvoda dobivenih uzgojem životinja GMO krmivom.

I tko iz svega toga profitira? Američke kompanije i američka valuta koja novim GMO proizvodima i sveopćom upotrebom genetski modificiranih i zaštićenih poljoprivrednih kultura želi održati dolar stabilnim, kao što to uostalom radi i s naftom. GMO je još jedan način kako se američki imperij održava na životu. Samo je pitanje hoće li u tome i uspijeti, jer ljudi postaju sve svjesniji opasnosti kakve donosi upotreba GMO proizvoda.

Kad MMF i WB dijele kredite

Published on October 3, 2005 in globalizacija, američki imperij, treći svijet and korporacije. 0 Comments

Iako novinare malo-malo krive za ovo-ono, evo svijetlog primjera zašto je to časno zanimanje. Svjestan sam da u svakom žitu ima kukolja, no na ovom blogu napravljena je jasna distinkcija između dobrih i loših pojavnosti. Globalizacija je loša, a ovaj tekst Gorana Rosića objavljen u Večernjaku usred turističke špice potvrđuje da i urednici-moćnici nad informacijom popuštaju u sezoni kiselih krastavaca te ipak odobre tiskanje i ovakvih tekstova. Ili su na godišnjem, pa kroz filtar nekog zamjenika prođe i to. No, ‘who cares’, bitno je da je istina među nama, samo je treba pronaći u gomili beskorisnih,  manipultorskih laži.
Drogiranje ovisnika

Nobelovac Edward Prescot tvrdi da je danas jedina zadaća Svjetske banke i MMF-a odobravanje sve većeg zaduživanja zemalja u krizi, što uspoređuje s davanjem droge osobi koja je ovisna o kokainu. Drugim riječima, MMF i Svjetska banka stvaraju novovjeko dužničko ropstvo.

Tako Stiglitz tvrdi kako MMF i Svjetska banka u gotovo svim zemljama primjenjuju istovjetan način djelovanja. Kada se okome na neku zemlju, prvi je korak podmićivanje političara koji inozemnim tvrtkama prepuštaju telekomunikacije, nacionalne naftne kompanije, energetske uređaje, gospodarenje vodom i ostalu vitalnu infrastrukturu. To se odredi tajnim ugovorima. Naime, svaka država za suradnju s MMF-om i Svjetskom bankom mora potpisati 111 točaka obveza.
Moskva i Peking trn u oku
Isisavanje novca iz SAD-a za Stiglitza je dokaz kako u svijetu danas ima sve manje žrtava, pa se krupni kapital okreće prema bogatima jer je sve što se moglo osiromašiti već siromašno. To je shvatio ruski predsjednik Putin koji je ove godine isplatio sve dugove MMF-u i Pariškom klubu i tako vratio samostalnost u odlučivanju o daljnjem gospodarskom razvitku Ruske Federacije. Ni Kina, najbrže rastuće svjetsko gospodarstvo, ne želi imati posla s MMF-om i Svjetskom bankom. Zbog toga su službena Moskva i Peking trn u oku krupnog nadnacionalnog kapitala jer sve više ugrožavaju njegove pozicije svojim inozemnim ulaganjima.

After reading questionnare
Što sad mislite o našem ministru financija (i takvoj politici uopće) koji je nedavno lizao dupeta i široke razvaljene šupke svjetskim bankarima kako bi nam dali novi kredit za školstvo, infrastrukturu i sudske knjige ne bi li sutra lakše i po debelo podcijenjenim vrijednostima ti isti svjetski lopovi i ubojice dobili sve što vrijedi u Hrvatskoj?
Vodu, more, otoke, zemlju, i nas kao robove.

Hrvatska i naftna geopolitika

Published on September 14, 2005 in globalizacija, nafta, ekologija, korporacije and geopolitika. 0 Comments

Ona je srž globalnog trenutka, energent na kojemu je baziran razvoj od kraja 19. stoljeća. Ironija je u tome što su količine nafte pod Zemljom ograničene, pa će se civilizacija kad-tad suočiti s problemom nestašice. Ekonomski rast općenito uzrokuje veću potrošnju energija, pa tako u tom ‘energy mixu’ i porast potražnje za naftom, posebno u industrijskom i transportnom sektoru. Trend cijena energije u stalnom je porastu, barel nafte je prije 33 godine koštao 3$, a nedavno je na trenutak dosegla više od 70$. Nafte ima sve manje, a cijena joj postaje sve veća.

Upotreba motora pokretana fosilnim gorivima ‘zbližila’ je svijet, velike udaljenosti svladane su tehnološkim dostignućima u transportu, a izumi na informatičkom polju s kraja prošlog stoljeća omogućavaju trgovanje dionicama na svjetskim burzama iz svakog kutka planeta. Ništa vas više u tome ne sprječava. Doduše Hrvatska još uvijek nije zemlja u kojoj možete uplatiti novac za online trgovanje na Marketu, ali to bez problema možete napraviti npr. u Sloveniji i vrativši se u HR trgovati kapitalom s jadranskih plaža zahvaljujući laptopu i bežičnoj komunikaciji. Mjesto pod Suncem više nije bitno, važan je ulazak u sistem, protok informacija, filtriranje, akcija-reakcija-transakcija. No, ukoliko vam zatreba gotovina podižete ju tamo gdje ste i uplatili početni kapital za portfelj, a tamo ostaju i dažbine.

Industrijski razvoj i robno-novčana razmjena u 20. stoljeću rezultirala je sveobuhvatnom globalizacijom. Planet je postao komunikacijsko ‘globalno selo’ u kojemu je cilj uvijek opravdavo sredstvo. Da parafraziram ‘kapitalizmu je samo nebo kraj’. Što god radili u sistemu stvaranja dodatnih vrijednosti i ekstra profita, vozite se na gorivo koje se preradom u rafinerijama dobiva od nafte. Prosječna dnevna potrošnja ove se godine predviđa u visini od 84 milijuna barela. Naftu svi trebaju i svi o njoj ovise - netko više, netko manje, neki su štedljiviji… U zaključku svi trebamo gorivo i spremni smo ga platiti.

Ovisnost o nafti svezana je ovisnošću o dolaru, glavnoj svjetskoj valuti koja igra glavnu ulogu u velikoj naftnoj igri. Dok vam treba nafta, treba vam i dolar, doduše u igru želi i Euro, ali to je priča koju ću ispričati jednom drugom prilikom.

U globalnom kaosu u kojemu se traži ‘kap više’ odjednom se (pro)nalazi i mala zemlja za veliki odmor. Zvuči nevjerojatno, jer smo samo do prije nekoliko godina ratovali, no smirivanjem ratnog stanja kojemu je povod bio ‘narod’, iz tame komunizma i radničkog samoupravljanja postali smo zemlja koja otvara vrata slobodnom protoku roba, kapitala, usluga i - nafte. Nažalost, sve ima cijenu. U vremenu u kojemu se odvijaju globalni događaji koji će u budućnosti biti obilježeni kao kraj ‘doba nafte’ Hrvatska na bubanj stavlja vodu i tlo, ono najvažnije što bi joj u vremenu ‘nakon nafte’ moglo donositi visoke prihode, više i od moguće zarade na transportu nafte.

Može li se u svjetskoj raspodjeli neiscrpljenog naftnog bogatstva pronaći i Hrvatska?
Mala zemlja za veliki odmor postaje mala zemlja za veliki biznis? Bez odmora.

Newer Entries »